Općina Usora obilježava 800. obljetnicu prvog pisanog spomena. Govore o identitetu, projektima koji su u toku, naslijeđu i planovima do 2027+, uz poruku da zajedništvo i dijeljenje ostaju temelj zajednice.

Povodom 800. obljetnice prvog pisanog spomena Usore (15. maj 1225.), razgovaramo sa Zvonimirom Anđelićem, dipl. ing. građ., načelnikom Općine Usora s dugogodišnjim iskustvom u građevini i javnoj upravi. U intervjuu govori o smislu jubileja za identitet zajednice, kapitalnim projektima poput izgradnje vrtića i modernizacije prometnica, planiranim izmjenama prostornog plana i izradi nove strategije razvoja, ali i o ulozi kulture, sporta i dijaspore te vrijednostima koje bi svako dijete trebalo ponijeti iz djetinjstva.

Obilježavanje 800. obljetnice prvog pisanog spomena Usore svakako je veliki događaj. Šta ova godišnjica znači za identitet i tradiciju Općine Usora?

Načelnik Anđelić: Sama brojka osamstotina godina predstavlja trajnost i poštivanje. Pismo koje je napisao Papa Honorije III Andriji II –  ugarsko hrvatskom kralju datirano 15.05.1225. godine je prvi pisani spomen Usore. Naime u pismu se dva puta spominje Usora premda je tada bila u znatno drugačijem teritorijalnom i administrativnom ustroju. No pismo je zasigurno dokaz kako Usora baštini dugu i burnu povijest i naravno identitet. Srce samog identiteta mi sa pravom doživljavamo da je to današnji prostor Općine, a koji se upravo prostire uz najveći dio toka rijeke Usore. Točnije žitelji ovog prostora time svjedoče dubokim korijenima i identitetu Usorskog čovjeka.

Koje projekte i aktivnosti planirate realizirati do kraja godine povodom jubileja, i koliko oni doprinose promociji općine u zemlji i inostranstvu?

Načelnik Anđelić: Općina Usora trenutno radi na više kapitalnih projekata koji su višegodišnji i nemaju veze sa jubilejem. Najznačajniji su izgradnja zgrade vrtića i izgradnja i rekonstrukcija brojnih prometnica. Sam jubilej smo obilježili i još uvijek obilježavamo sa brojnim prigodnim programima počev od obilježavanja Dana Općine Usora za koji je upravo izabran 15.05. kada je datirano gore pojašnjeno pismo. Održan je niz kulturnih, sportskih manifestacija ili književnih večeri. Krajem devetog mjeseca upriličit će se i međunarodni malonogometni turnir. Također u čast ove obljetnice tiskana je monografija Usora 1991. – 1995. na kojoj se radilo proteklih pet godina. Ova monografija je vrlo vrijedno dijelo i svjedoči o stvaranju Općine Usora u današnjem teritorijalno administrativnom ustroju u vjerojatno jednom od najtežih perioda za Usorski puk.

Usora je kroz svoju povijest prošla kroz brojne promjene. Na koji način danas njegujete kulturno-povijesno naslijeđe i prenosite ga na mlađe generacije?

Načelnik Anđelić: Usora je nastala od sklopa naselja i nedostaje nam još mnogo javne infrastrukture. Međutim kroz vrtić i osnovnu kao i srednju školu djelom se uspijeva dotaknuti povjesnog nasljeđa. Ne u dovoljnoj mjeri premda imamo nadležnost nad obrazovanjem uz Žepče kao jedine dvije Općine u BiH. Osim toga tu je i naša javna ustanova Opća knjižnica. Međutim u pripremi je početak izgradnje zgrade Usorskog kulturnog centra čija će primarna zadaća biti upravo briga o kulturi i povjesnom nasljeđu. Naime projektom su definirane i galerije kao i muzejske izložbene prostorije.

Koliko ovakvi jubileji doprinose jačanju zajedništva i osjećaja ponosa među građanima?

Načelnik Anđelić: Upravo jedan od glavnih ciljeva obilježavanja je isticanje pripadnosti jednom identitetu jednoj lokalnoj zajednici koja je počela davno prije nas i ne završava sa nama.

U okviru proslave obilježeni su i sportski i kulturni sadržaji. Koliko je važno da se kroz sport i kulturu promoviše duh zajedništva i povezuje lokalna zajednica?

Načelnik Anđelić: Svakako kroz cijelo obilježavanje održani su brojni kulturni i sportski događaji. Ovisno od interesa posjetitelja za određene događaje ostvareno je zajedništvo lokalne zajednice. Naravno ako nekoga ne privlače određeni sadržaji i nije nazočio određenom događanju ne znači kako nema osjećaj zajedništva. Kroz ovo ljeto bitno se ostvarilo i zajedništvo sa našom iseljenom Usorom.

Na kojim strateškim dokumentima ili planovima Općina trenutno radi, a koji će definisati njen razvoj u narednim godinama?

Načelnik Anđelić: Općina trenutno radi na izmjeni i dopuni prostornog plana Općine Usora. Krajem godine započet ćemo i sa pripremom za izradu nove strategije razvoja jer nam sadašnja istječe 2027 godine.

Kada govorimo o budućnosti – koje privredne grane i inicijative smatrate najperspektivnijima za dalji razvoj Usore?

Načelnik Anđelić: Obzirom na rast proizvodnih pogona i broja uposlenih do 2200 uposlenih od čega najviše u metalnom sektoru za pretpostaviti je i dalje isti trend. Trenutno se grade dvije nove proizvodne hale, a izgradnja auto puta i silazne petlje dodatno će povećati konkurentnost odnosno primamljivost naše općine spram novih investitora. Osim ove grane dodatno bih se moglo raditi na razvoju turizma u djelovima turističke ponude i razvoju poljuprivrede specifične za brdske predjele sa našom dobrom klimom.

Šta, po Vašem mišljenju, građani Usore najviše cijene kada je riječ o svom mjestu i identitetu?

Načelnik Anđelić: Teško je govoriti što građani cijene ili ne. Kod Usorskog puka je to lagano ili bolje reći nema se što izdvojiti da ne cijene. Mišljenja sam kako nema lokalne zajednice koja je ponosnija od Usorana. Zaljubljeni smo u Usorsku prirodnu ljepotu i naša naselja koja imaju svako svoj specifikum. Ponosni na dugi povjesni identitet Usore i stvaranje same današnje Općine. Srčan a opet ponekad i osoran narod. Čak neke povjesne studije iznose tezu kako je i ime Usora poteklo od riječi osoran.

Koliko je za Vas značajno da se Općina povezuje s događajima poput KIDS Festivala koji promovišu zajedništvo i porodične vrijednosti?

Načelnik Anđelić: Općina Usora je otvorena zajednica i isto tako želi upoznati sve druge sa Usorom. Tko smo, što smo i gdje smo. Shodno našim mogućnostima prihvatamo na neki način sudjelovati ili pomoći kod ovakvih događanja.

Kada biste mogli izdvojiti jednu vrijednost koju bi svako dijete trebalo ponijeti iz svog djetinjstva – koja bi to vrijednost bila?

Načelnik Anđelić: Zasigurno bi to bila vrijednost dijeljenja. Kod djece je to nevini iskreni osjećaj i spremna su sve podjeliti pa čak i sa neznancem. Nažalost kako rastemo osjećaj blijedi i negdje usput se izgubi. Bilo bi dobro da ga svi možemo uvjek nositi sa sobom kao u djetinjstvu.